|
||||
| EU fondovi |
 Europska komisija provodi svoje programe pomoći u mnogim zemljama svijeta pa je 1990-ih dostigla peto mjesto na svijetu po ukupnoj visini donacija. Programi pomoći razlikuju se prema šest kategorija: programska pomoć (pomoć strukturnim prilagodbama), pomoć u hrani (zemljama u razvoju), humanitarna pomoć, pomoć nevladinim organizacijama, projektna pomoć (pomoć proizvodnim sektorima, socijalnoj infrastrukturi, upravi i civilnom društvu te višesektorska pomoć) i ostala pomoć. Te kategorije mogu se sumirati u četiri glavna financijska pravca: vanjska pomoć, pretpristupna pomoć, programi zajednice i strukturni fondovi. Sva četiri bitna su za Hrvatsku. Vanjsku pomoć Hrvatska je primala tokom devedesetih godina i bila je namijenjena prvenstveno humanitarnim svrhama, demokratizaciji, slobodi medija i za obnovu razorenih područja i povratak izbjeglica te je bila pružana ECHO-om i programom OBNOVA. Od 1991. do 2000. godine za te je svrhe osigurano oko 367 milijuna eura.Stjecanjem statusa zemlje kandidata 2004. Hrvatskoj su se otvorila 3 predpristupna fonda, odnosno programa EU: PHARE (jačanje institucija), ISPA (veliki infrastrukturni projekti) i SAPARD (poljoprivreda), iz kojih je osigurano 245 milijuna eura. Između 2001. i 2004. Hrvatska je bila korisnica programa CARDS iz kojeg su se podupirali projekti jačanja institucija i demokratizacije Hrvatske, rekonstrukcija, zakonodavni okviri, održivi razvoj i socijalni okviri. Iz CARDS programa država je iskoristila 262 milijuna eura u razdoblju od 2000. do 2004. godine. Ukupna financijska pomoć EU-a (CARDS i pretpristupni instrumenti) u razdoblju od 2000. do 2006. iznosi 507 milijuna eura. Od 2007. Hrvatska ima pravo na sredstva iz programa IPA koja iznose oko 150 milijuna eura godišnje i koji predstavljaju nastavak prethodnih pretpristupnih programa. Program IPA predstavlja pripremu Hrvatske za članstvo u Uniji i korištenje Strukturnih fondova (oko 1 milijarda Eura godišnje), a više novaca biti će alocirano na jedinice lokalne samouprave. Uz IPA-u Hrvatskoj su otvoreni i Programi zajednice koji jedinicama lokalne samouprave omogućavaju vođenje vlastitih velikih međunarodnih projekata po specifičnim poljima poput jačanja poduzetništva, obrazovanja, kulture, jednakosti spolova i socijalne ravnopravnosti.
Grafički prikaz fondova iz kojih jedinice lokalne samouprave mogu dobiti potporu Svi fondovi EU koji su dostupni u RH mogu biti od izuzetne pomoći jedinicama lokalne samouprave. Svaki grad, općina ili županija sredstvima EU mogu graditi ili obnoviti infrastrukturu (ceste, kanalizacija itd.), poboljšati poljoprivrednu proizvodnju, ojačati poduzetništvo, obrazovanje, kulturu, socijalnu i spolnu jednakost, jačati turizam i međunarodnu suradnju. Uspješno provedeni projekti jamče rast proračuna JLS, konkurentnost poduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta mimo lokalnog proračuna ili državne potpore. IPA - Instrument pretpristupne pomoći Instrument for Pre-accession Assistance (IPA) Instrument pretpristupne pomoći IPA je novi, instrument pretpristupne pomoći za razdoblje 2007. – 2013., koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Osnovni ciljevi programa IPA su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje Strukturnih fondova. Republika Hrvatska korisnica je IPA programa i to od 2007. godine do trenutka stupanja u članstvo EU. Za sveukupnu koordinaciju programa IPA u RH zadužen je Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (SDURF) a za sveukupno financijsko upravljanje Ministarstvo financija. U slučaju država kandidatkinja za članstvo, Europska unija uz navedene oblike potpore osigurava i sredstva koja financiraju projekte potpunog usklađivanja nacionalnih zakona s pravnom stečevinom Unije, pune primjene usklađenog zakonodavstva, kao i pripreme korisnica programa za provođenje kohezijske i poljoprivredne politike Unije. Program IPA sastoji se od sljedećih pet sastavnica (komponenti): 1. Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija 2. Prekogranična suradnja 3. Regionalni razvoj 4. Razvoj ljudskih potencijala 5. Ruralni razvoj Raspodjela IPA programa po sastavnicama u postotcima izgleda kao na slici:  Za jedinice lokalne samouprave bitne su komponente II (prekogranična suradnja), III (regionalni razvoj), dio komponente IV (razvoj ljudskih potencijala) i komponenta V(IPARD - poljoprivreda. Sredstvima iz tih komponenti JLS mogu financirati različite projekte. Ukoliko su sredstva iz druge komponente onda se radi o projektima koji se uključuju prekograničnu suradnju Hrvatska-Italija, Hrvatska-Slovenija i Hrvatska-Mađarska, a najviše odgovaraju pograničnim gradovima i općinama. U suradnju dviju takvih općina (jedna iz RH i jedna ili više iz npr. Slovenije) mogu se raditi ekološki projekti, gospodarska suradnja, kulturna suradnja, infrastruktura, promoviranje EU itd. Dosadašnje iskustvo pokazuje da se tu radi o projektima između 50 i 250 tisuća eura. Sredstvima iz komponente III, IV,V mogu se financirati projekti vezani uz ova područja:
Programi zajednice Pojam “program Zajednice” odnosi se na integriran niz aktivnosti koje usvaja Europska zajednica ili Unija kako bi promicala suradnju među državama članicama u različitim područjima povezanim s politikama Zajednice u razdoblju od nekoliko godina. U načelu, programi su namijenjeni isključivo državama članicama na temelju posebne stavke u Općem proračunu EU. Ipak, s obzirom na to da obuhvaćaju većinu politika Zajednice, omogućuju i pripremu za pristupanje zato što države kandidatkinje i njihove građane upoznaju s politikama i metodama rada Unije. Općenito, programi Zajednice potiču suradnju javnih institucija, sektora malog i srednjeg poduzetništva, korporativnog sektora, R&D sektora, obrazovnih institucija i nevladinog sektora sa svrhomostvarivanja ciljeva Zajednice u pojedinom području (primjerice istraživanje i razvoj, zaštita potrošača, ravnopravnost spolova, kultura, društvo znanja itd.). Prijava projekata vrši se direktno prema EU, a ne preko Hrvatskih agencija. Projekti koji se financiraju iz programa Zajednice, za razliku od npr. onih iz IPA-a, financijski su „veći“ i zahtjevaju međunarodnu suradnju npr. JLS iz RH sa sličnim institucijama ili ustanovama u EU. Na natječaje se mogu javiti udruge, instituti, fakulteti, države ustanove, poduzeća i jedinice lokalne samouprave u partnerstvu sa međunarodnim organizacijama. Hrvatskoj je otvoren cijeli niz programa zajednice, a za JLS interesantni su: FP7 – Okvirni program za istraživanje i razvoj glavni je financijski instrument za potporu aktivnosti znanstvenog istraživanja i tehnološkog razvoja Europske unije koji pokriva gotovo sve znanstvene discipline. Ciljevi 7. Okvirnog programa ponajprije se odnose na: - poticanje istraživanja za potrebe europske industrije - poticanje i podržavanje konkurentnosti europske industrije - podržavanje znanstvene i industrijske izvrsnosti - jačanje uloge europske industrije kao svjetskog lidera u pojedinim sektorima. Republika Hrvatska sudjeluje kao punopravna članica u programu (može biti koordinator projekta), za razliku od 6. Okvirnog programa gdje je sudjelovala u ograničenom opsegu. Kroz sudjelovanje u programu Republika Hrvatska trebala bi ostvariti slične ciljeve u svojim regionalnim okvirima, tj. poticati istraživanja za potrebe gospodarstva Hrvatske, podržati konkurentnost gospodarstva Hrvatske, postati regionalni lider u pojedinim sektorima gospodarstva, te potaknuti znanstvenu i gospodarsku izvrsnost Hrvatske. Cilj 7 Okvirnog programa je potaknuti sinergiju europskog gospodarstva, prvenstveno kroz suradnju industrije i akademije. To se treba postići razvojem novih proizvoda i tehnologija koje su direktno upotrebljive u gospodarstvu. Sudjelovanje u projektima koji se financiraju zahtjeva međunarodnu suradnju, tj. strateška partnerstva u izabranim znanstvenim područjima kako bi se osigurao napredak i razvijanje EU ekonomije u cijelosti, ili bi se pak mogli adresirati problemi koji imaju globalni karakter. Jedinice lokalne samouprave mogu sudjelovati kao partneri u projektu (zajedno sa domaćim poduzećima i znanstvenim organizacijama). Fond je ukupno „težak“ 55 milijardi eura. CIP - program usmjeren ka održivom razvoju inovatinog malog i srednjeg poduzetništva, koji će biti usklađen s politikom zaštite okoliša, putem korištenja obnovljivih izvora energije, uz mogućnost lakšeg pristupa financijskm oblicima pomoći i učenja na primjerima najbolje prakse principom twinning-a. Ovaj program EZ je usvojen u okviru nove financijske perspektive za razdoblje od 2007.-2013. godine uz odobreni ukupni proračun od 3,6 milijardi eura. CIP će pomoći razvoju kapaciteta poduzetništva i industrije, s naglaskom na rast i inovaciju, povećano koristeći informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT), tehnologije za zaštitu okoliša i izvora održive i obnovljive energije. Jedinice lokalne samouprave mogu sudjelovati u projektima u partnerstvu sa poduzetničkim sektorom. Ciljevi (teme) na koji se fond dijeli: 1. Konkuretnost i poduzetništvo 2. Inovacije i eko inovacije 3. Kompetitivno, inovacijsko informacijsko društvo 4. Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije Europe for Citizens - Europa za građane novi je program Europske komisije za proračunsko razdoblje 2007-2013. Program stavlja naglasak na stvaranje "aktivnog europskog državljanstva", radi veće zastupljenosti građana u institucijama EU-a. Ukupan proračun predviđen za ovaj program za razdoblje 2007.-2013. godine iznosit će 215 milijuna eura. Kroz ovaj fond financirati će se projekti JLS koji imaju ove ciljeve 1. ojačati sudjelovanje građana omogućavajući im da raspravljaju i razmjenjuju mišljenja o EU 2. ojačati europski identitet 3. razviti osjećaj pripadnosti EU kod građana; te 4. promicati interkulturalni dijalog među građanima 5. povezati ljude lokalnih zajednica za razmjene, učenje i izgradnju 6. njegovanje suradnje s OCD-ima (organizacije civilnog društva) 7. približavanje Europe građanima uz očuvanje sjećanja na prošlost 8. poticanje interakcije između građana i OCD-a Progress - Program Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost PROGRESS je zamijenio dosadašnje programe Zajednice iz područja zapošljavanja, socijalne uključenosti, ravnopravnosti spolova i borbe protiv diskriminacije. Ovaj program je stupio na snagu 1. siječnja 2007. godine, a trajat će do 2013. godine te je „težak“ 750 milijuna eura. U programu mogu sudjelovati jedinice lokalne samouprave sa projektima koji imaju za cilj: 1. Zapošljavanje 2. Socijalna zaštita i socijalno uključivanje 3. Poboljšanje radnih uvjeta 4. Borba protiv diskriminacije i različitosti 5. Ravnopravnost spolova Culture 2007 - Program Kultura 2007 - 2013 okvirni je program Europske zajednice za kulturu čija je provedba započela 1. siječnja 2007. godine, zamijenivši program Kultura 2000. Cilj Programa jest poboljšati zajedničko europsko kulturno područje utemeljeno na zajedničkoj kulturnoj baštini jačanjem kulturne suradnje između kulturnih stvaratelja, korisnika i institucija zemalja koje sudjeluju u navedenom programu, a s ciljem poticanja na stvaranje europskog državljanstva. Posebni ciljevi ovog programa su promicanje transnacionalne mobilnosti zaposlenika u kulturnom sektoru; promicanje transnacionalnog kretanja djela i kulturnih te umjetničkih proizvoda te promicanje međukulturnog dijaloga. Također, Program ima za cilj pridonositi jačanju transverzalnih ciljeva Europske zajednice, a osobito promicanjem: temeljnog načela slobode izražavanja, veće svijesti o važnosti pridonošenja samoodrživom razvoju, razumijevanja i tolerancije unutar Europske unije; borbe protiv svake vrste diskriminacije utemeljene na spolu, rasi ili etničkoj pripadnosti, vjeri ili uvjerenjima, invaliditetu, godinama ili seksualnom opredjeljenju. Tri su vrste aktivnosti sufinancirane u sklopu Programa: Potpora kulturnim aktivnostima (1) koja se sastoji od višegodišnjih projekata suradnje (1.1.), mjera suradnje (ograničeno trajanje do dvije godine - 1.2.1.), literarnih prijevoda (1.2.2.) te posebnih aktivnosti, primjerice suradnja s trećim zemljama Indijom i Kinom (1.3.). Jedinice lokalne samouprave mogu sudjelovati u projektima višegodišnje kulturne suradnje sa različitim institucijama i gradovima iz EU. |
